Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Sedam savjeta za fotografiranje u prirodi

 

Zahvaljujući njegovu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, područje uz rijeku Krku okuplja izuzetno bogat i raznolik biljni i životinjski svijet.

Na tom području vazdazelena mediteranska vegetacija prelazi u listopadnu submediteransku. Uz tok rijeke Krke nalazimo 1 186 biljnih vrsta, od toga 41 endemsku, i tri različite šumske zajednice. Ta je vegetacija dom brojnih životinjskih vrsta. Primjerice, jeste li znali da je NP „Krka“ dom 229 vrsta ptica, 29 vrsta riba, 22 vrste gmazova i 46 vrsta sisavaca?

Sve to tek je vrh sante prirodnih ljepota koje NP „Krka“ skriva unutar svojih granica, pa, ako ste zaljubljenik u prirodu koji uz to voli i fotografiju, NP „Krka“ svakako morate uvrstiti u popis odredišta koje namjeravate posjetiti.  

Uz izbor oku ugodnih motiva i poznavanje pravila kadriranja, još niz faktora utječe na konačan rezultat fotografiranja. Izdvojili smo sedam jednostavnih, ali efektnih savjeta koji će vam pomoći da svoje fotoalbume i memorijske kartice ispunite visokokvalitetnim fotografijama.

1. KOJU KAMERU (I OBJEKTIV) ODABRATI?

Za početak, fotografirajte s onim što vam je dostupno. Možda ste već umorni od fraze koja kaže da je najbolja kamera ona koju posjedujete, ali ona je velikim dijelom istinita. Prekrasne fotografije možete snimiti i kamerom na vašem smartphoneu jer su veliki otvor blende, dvostruke leće i optički zoom danas nezaobilazni standard u mobilnoj fotografiji koji omogućuje pristojne rezultate i bez vrhunskog DSLR aparata. Uostalom, čak ni fotografi magazina National Geographic nemaju svi digitalne fotoaparate, pa ipak fotografije koje snimaju čitatelje ostavljaju bez daha. Trebate znati i koju opremu nikako ne smijete koristiti na području Parka: to su dronovi i ostale vrste bespilotnih letjelica.

Ono što je možda važnije od odabira fotoaparata jest odabir leće, odnosno objektiva, ako imate takav tip fotoaparata. Odabir objektiva ovisi o području vašeg interesa: nije isto fotografirati cvijeće i ptice. Općenito, najbolje rezultate postignut ćete s lećama veće fokalne duljine, npr. zoom objektivima sa širom blendom. Dva su razloga tomu. Prvo, htjet ćete okom objektiva dosegnuti što je dalje moguće, jer neki od objekata, npr. životinje, moraju biti udaljeni da biste ih mogli promatrati i fotografirati bez da ih ometate. Drugo, želite da oštar objekt u fokusu iskoči iz zamućene, nejasne pozadine. Da biste to postigli morate koristiti leće s otvorom blende od 1.4, 1.8, 2.0 ili 2.8. Što je blenda veća (odnosno broj manji), to će pozadina fotografije biti mekša i mutnija.

2. PONESITE DODATNU OPREMU (STATIV JE OBVEZAN!)

Ne treba posebno naglašavati da bez torbe s fotoaparatom (ili mobitelom, ako fotografirate njime), dodatnom memorijskom karticom, baterijama i (barem jednim) objektivom ne trebate ni pokušavati fotografirati u NP „Krka“, ali iznenadili biste se koliko ljudi kreće na željenu lokaciju bez stativa. Stativ mora biti čvrst, ali lagan jer sigurno ne želite tegliti dodatna tri-četiri kilograma opreme po Parku cijeli dan. Idealan stativ načinjen je od aluminija ili karbonskih vlakana i ima noge čija se visina i kut pod kojim su nagnute mogu podesiti kako bi se prilagodio različitim terenima. Istina, nešto je skuplji, ali barem ćete biti sigurni da vam fotoaparat neće pasti u vodu ili se razbiti o pod. A i fotografije će vam biti daleko oštrije i, samim time, kvalitetnije. Ne zaboravite ni prikladno se odjenuti: ovisno o godišnjem dobu, opremite se kapom, rukavicama i odgovarajućim cipelama ili tenisicama. Ako se predviđa kiša ili jak vjetar, ponesite i zaštitnu opremu za objektiv i fotoaparat, kako biste spriječili da ih kiša i blato ili prašina oštete.

3. ISKORISTITE PRIRODNO SVJETLO NA NAJBOLJI NAČIN

Fotografije prirode, i općenito fotografije koje snimate na otvorenom, najbolje će izgledati ako su snimljene ujutro i predvečer, tik poslije svitanja i prije sutona, jer je prirodno svjetlo tada mnogo mekše pa objekte osvjetljava ravnomjernije i uklanja oštre sjene karakteristične za fotografije snimljene sredinom dana. Pokušajte isti predmet fotografirati rano ujutro ili navečer i sredinom dana pa usporedite rezultate.

Osim postizanja boljeg kolorita, postoje i druge prednosti fotografiranja u rano jutro ili predvečer. S obzirom na to da je u toplijem dijelu godine NP „Krka“ izuzetno popularan među posjetiteljima, veća je šansa da ćete izbjeći gužvu ako se uputite rano ujutro ili predvečer. Od svibnja do listopada Park je otvoren od 8 do 20 sati, što vam daje dovoljno vremena da ulovite prizore okupane posljednjim zrakama sunca prije negoli izađete iz Parka. Ako fotografirate životinje, i one su aktivnije u hladnijem i mračnijem dijelu dana.

4. KORISTITE ISPRAVNE POSTAVKE

Bez obzira na različite uvjete, za postizanje boljih rezultata kod fotografiranja treba poštivati opće smjernice. Prvo morate namjestiti ISO vrijednost. Tu vrijedi pravilo „Što manje, to bolje“ jer veća ISO vrijednost znači i više šuma na fotografiji, što utječe na njezinu oštrinu i kvalitetu. Ipak, kod slabijih svjetlosnih uvjeta ISO možete podići i na 800, što je obično granica iznad koje šum, odnosno zrnatost fotografije, postaje vidljiv.

Sljedeće što morate namjestiti jest brzina zatvarača. Ako fotografirate životinje u pokretu, odaberite brz okidač kako biste izbjegli zamućenost pokreta. Da bi oko kamere ulovilo let ptica poput žuna, divljih patki, jarebica, orlova i sokola, brzina zatvarača mora biti veća od 1/2000 sekunde. Sporije životinje, poput srne ili vuka, dovoljno je fotografirati na 1/1000 sekunde.

5. PROUČAVAJTE SVOJE OBJEKTE

Fotografiranje prirode zanimljiv je hobi, koje god motive fotografirali. Vrlo je važno proučiti objekte koje snimamo jer dobre fotografije nastaju kada razumijemo što fotografiramo. Poznavanje živoga svijeta, životnih ciklusa biljaka ili ponašanja životinja, znatno će olakšati snimanje. Primjerice, treba znati kada neka biljka cvjeta, kada se labud sprema poletjeti ili gdje možemo zateći ugroženog bukavca, da ga ne bismo uzalud tražili iznad Roškoga slapa umjesto uz Torak i Visovačko jezero.

Osim rijetkih i ugroženih ptica, na području Nacionalnog parka „Krka“ može se pronaći i četrdeset šest vrsta sisavaca. Na mirnim staništima, dalje od naselja, možete pronaći zvijeri poput kune bjelice, jazavca, lisice, divlje svinje ili poljskog zeca. U garigu i makiji na rubovima šume žive čagljevi i lasice. Pukotine stijena, kamenjari i sipari stanište su jedinoga endemičnog  sisavca na hrvatskoj obali: krške podvrste vrtnoga puha. Srne ćete češće sresti u sjevernim dijelovima Parka , kao i vukove, koji se za oštrih zima tu znaju spustiti s planinskih masiva u zaleđu. Krka i Čikola među posljednjim su staništima vidre, uz Zrmanju, Cetinu i Neretvu.

Od vodozemaca u Parku, najrasprostranjenija je velika zelena žaba, koju nalazimo na vlažnim livadama, uz rubove šuma i u tršćacima. Šareni daždevnjak najteže je uočljiv vodozemac Nacionalnog parka „Krka“, pa, ako ga uspijete fotografirati, smatrajte da ste iz Parka otišli s neponovljivim ulovom. Najpoznatiji endemski vodozemac u Hrvatskoj, čovječja ribica, otkrivena je u špilji Miljacka 1999. godine. Osim u njoj, obitava u još dvjema bezimenim špiljama u kanjonu Čikole. Čovječju ribicu u NP „Krka“ ne možete fotografirati jer pristup špiljama nije moguć.

6. POŠTUJTE PRIRODU KOJU FOTOGRAFIRATE

Ne morate biti ekološki aktivist niti grliti svako stablo na koje naiđete, ali morate shvatiti koliko je važno ne ometati prirodni okoliš: fotografirate osjetljiv svijet koji je dom mnogih živih bića pa biste se trebali potruditi da u njemu ostavite što manji trag.

Na području NP „Krka“ zabranjeno je rastjerivati i uznemiravati divljač i druge životinjske vrste, brati i oštećivati autohtono bilje, razbijati i oštećivati sedru, snimati bez odobrenja u komercijalne svrhe, kampirati i ložiti vatru izvan označenih mjesta, odlagati smeće i kretati se po sedrenim barijerama izvan dopuštenih staza.

7. BONUS SAVJET: KAKO DO SPEKTAKULARNIH FOTOGRAFIJA SLAPOVA

Jedan od prvih savjeta za uspješno fotografiranje slapova (po kojima je NP „Krka“ najpoznatiji) jest taj da treba koristiti polarizirajuće filtre kako bi se smanjila količina svjetlosti, jer pravila struke nalažu dulju ekspoziciju da bi se na fotografiji mogao uhvatiti protok mliječnobijele vode. Međutim, oni vam zapravo uopće nisu nužni. Za to vam je potreban fotoaparat koji ima opciju manualnog namještanja postavki i, naravno, stativ. Slap je najbolje fotografirati u rano jutro ili u predvečer, ovisno o njegovu položaju: ako slap gleda na istok, tada rano jutro nije idealno doba dana, i obrnuto.

Poigrajte se s ekspozicijom, ovisno o tome je li slap raskošan i bogat vodom ili delikatan i skroman. Prvo namjestite ISO vrijednost na 100 a otvor blende na f/8 ili f/10 i pogledajte koju brzinu zatvarača traže takvi parametri. Veliki slapovi obično traže da brzina zatvarača bude od četvrtine sekunde do pune sekunde jer tako možete uloviti dovoljno detalja u pokretu. Maleni, tanki slapovi više „vole“ da ih se slika s duljim ekspozicijama, od jedne do četiri sekunde, i malim otvorom blende (f/18, f/22).